Krizman, Tomislav, hrvatski slikar i grafičar (Orlovac kraj Karlovca, 21. VII. 1882 – Zagreb, 24. X. 1955). Učio je slikarstvo i grafiku kod B. Čikoš-Sesije i M. Cl. Crnčića u Zagrebu te studirao na Školi za umjetnost i obrt 1903–07 (F. Myrbach) i Akademiji (W. Unger) u Beču, gdje je došao u dodir s umjetničkom i književnom avangardom, koja je sa secesijom predstavljala otpor akademizmu. Od 1912. predavao je na Obrtnoj školi, a od 1922. do smrti na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je redoviti član JAZU (danas HAZU); jedan je od osnivača društva likovnih umjetnika »Medulić«, osnivač Proljetnoga salona (1916) i »Djela« – udruge i zadruge umjetnika za promicanje umjetničkog obrta. Uz M. Cl. Crnčića utemeljitelj je moderne hrvatske grafike.

Slikao je u ulju, temperi i akvarelu mrtve prirode, portrete i krajolike. Najznačajniji je njegov grafički opus, prepoznatljiv po širokim plohama boje i čvrstu crtežu, ritmičkim izmjenama tamnih i svijetlih ploha te gdjekad naglašenim detaljima; isticao je oštre linije i oštro rezane siluete likova.